Od kad se čovek popeo dovoljno na lestvicu razvoja i počeo da koristi zakone za regulisanje društvenih i poslovnih odnosa, postoji i legalizovano ubistvo kao vrsta osvete društva nad najtežim zločincima. Od kamenovanja i vešanja, preko odsecanja glave do gasne komore, razne su metode kojima su izvršavanje egzekucije. Da li su svi ubijeni bili pravedno osuđeni (a sigurno nisu) i da li je smrtna kazna ikad bilo pravo rešenje zahteva neku drugu raspravu. Ovde je fokus na velikom naučniku, Tomasu Edisonu, i njegovom izumu: električnoj stolici.

Krajem XIX veka vodila se borba između naučnika koji su promovisali naizmeničnu struju i Edisona koji je želeo da progura jednosmernu struju. U isto vreme vešala postaju nedovoljno humana metoda za izvršenje kazne, najverovatnije zato što se pripadnicima zakona smučilo da gledaju grčenja tela u borbi za vazduh i u Njujorku se osniva komitet za pronalaženje načina koji bi manje izmučio osuđenog i posmatrače. Nešto se načulo o slučaju pijanca koji je dodirnuo ogoljene žice i poginuo od strujnog udara i stekao se utisak da je smrt bila uglavnom bezbolna (opet se radi o utisku posmatrača). Da bi dokazao koliko je naizmenična struja loša i opasna, Tomas Edison daje zadatak svojim inženjerima da naprave električnu stolicu koja bi radila sa naizmeničnom strujom. Mnogo životinja je ubijeno u njihovoj stolici da bi javno mnjenje stvorilo lošu sliku o naizmeničnoj i prigrlilo jednosmernu struju. Međutim, stvari se nisu baš tako razvijale.

Odlučeno je da se ode korak napred. Sledeći na stolici je trebalo da bude čovek. Izbor je pao na Vilijama Kemlera, teškog alkoholičara koji je ubio svoju ženu sekiricom. Egzekucija je trajala osam minuta, krvni sudovi su mu pukli, koža oko elektroda je bila spržena, uglavnom: užasan prizor, svi su se složili u tome. Međutim, čak ni to ne sprečava američke države da postepeno uvode električnu stolicu kao metod egzekucije. Od tada pa sve do osamdesetih godina prošlog veka, dakle skoro čitav vek, električna stolica je opstala. Danas ona postoji kao opcija još samo u šest američkih država.

Ljudska sujeta je oduvek bila izvor veoma pogrešnih odluka. Zašto bi veliki naučnici bili izuzetak?

Možda bi vam bilo interesantno i:

  1. Tamna strana nauke
  2. Otvoren Park nauke na Adi ciganliji
  3. Reci NE ukidanju Ministarstva nauke
  4. 12 događaja koji će promeniti sve – stvaranje života
  5. Istorija plastike 2. Celuloid