Pravilnikom je određeno da sastavni deo tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev za izdavanje građevinske dozvole moraju biti i elaborati o energetskoj efikasnosti zgrada, koji će činiti osnovu sertifikata o energetskom svojstvu novog objekta, odnosno energetskog pasoša. Energetski pasoš moraće da poseduje i svaka zgrada prilikom prodaje nepokretnosti, iznajmljivanja poslovnog ili stambenog prostora „da bi onaj ko kupuje ili ko će da koristi objekat znao koliko se energije troši za održavanje i boravak“, kazala je Pavlovićeva.

Ona je rekla da će energetski pasoš sadržati podatke o tome koliko zgrada troši energije, koliko je moguće uštedeti na mesečnom i godišnjem nivou, kao i informacije o drugim karakteristikama objekta, lokaciji i troškovima gradnje.
Pasoši će definisati i koliko je neophodno ulagati u poboljšanje energetske efikasnosti i kada bi novac mogao da se isplati.

Pasoš će imati i „podatak u kom je energetskom razredu zgrada od A plus (za zgrade koje troše najmanje energije) do G (za zgrade koje su ostvarile najmanju uštedu), a predlog je da taj sertifikat važi 10 godina“.

Zgrade koje budu imale veći energetski razred imaće veću tržišnu vrednost.

U Srbiji je energetski neefikasno između 300.000 i 400.000 kuća, jer nemaju izolaciju zidova. Trenutno se po kvadratnom metru troši i do 200 kilovat-sati energije godišnje, dok je cilj da se ta potrošnja smanji na prosečno 50 kilovat-sati.

Izvor: Blic

Možda bi vam bilo interesantno i:

  1. Pasoši energetske efikasnosti u narednih šest meseci
  2. Mitovi o “zelenom dizajnu” zgrada
  3. Grad dobija dvoranu na solarnu energiju
  4. Efikasno korištenje toplotne energije 2.deo (www.ekologija.ba)
  5. Dulić: Ugradnja izolacionih materijala u sve objekte