Moderni pojam komfora je širok i obuhvata, kako psihološke veličine i parametre okoline, tako i osjećanja koja mogu varirati od pojedinca do pojedinca. Za pojam komfora se danas veže veliki broj očekivanja koja se odnose i na tjelesno i na materijalno blagostanje. Granice tolerancije prema hladnoći, mirisima, čistoći, galami, stalno se mijenjaju, npr. kao posljedica blagostanja i luksuznog standarda u društvu.

Koliko energije sadrži čovjek?

Za održavanje funkcija tijela, čovjeku je potrebna konstantna temperatura tijela (37ºC). Potrebna toplota se u tijelu kontinuirano dobija kroz tzv. metabolički proces koji pretvara hemijsku energiju u toplotnu. U tabeli su dati srednji biofizikalni podaci čovjeka.

Masa                                                     60…80kg CO2 – izdisaj (mirujući)                      18…20 l/h
Volumen tijela                                        0,06 m3 Temperatura tijela                                      37 °C
Površina tijela                                   1,7…1,9 m2 Srednja temperatura kože                    32…33 °C
Otkucaji pulsa                                 70…80 min-1 Osnovni promet toplote                       70…80 W
Udisaji                                                    16 min-1 Trajno ostvarenje                                        85 W
Količina zraka pri udisaju                      0,5 m3/h Stepen isparavanja                              40…50 g/h
Prema podacima čovjek od 85kg emitira u prostor oko 85W, ili još slikovitije 5 odraslih osoba u prostoriji izvor je toplote od približno 650W, a to je veliki energetski doprinos kojeg nismo svjesni. S druge strane se između čovjeka i njegove okoline dešava konstantna razmjena toplote i vlažnosti. Ovi procesi razmjene toplote, koji utiču na udobnost čovjeka, zavise najprije od fizičkih aktivnosti, toplotnog stepena zaštite odjeće, temperature prostorije i površine, kao i od vlažnosti i strujanja zraka.
Termička udobnost i vlažnost

Sobne promjene temperature, kao npr. velike vertikalne razlike temperature između glave i stopala ili pretopli, odnosno prehladni podovi, mogu se u zavisnosti s razmjenom toplote u užem okruženju smatrati kao nelagodni. U tom smislu treba npr. kod podnog grijanja izbjegavati temperature od preko 26°C.

S aspekta komfora najbolje bi bilo imati podno grijanje. Možda malo više košta, ali se dugoročno finansijski isplati. A pitam vas koliko košta udobnost koju time dobivamo?

Premalo vlažnosti (otprilike 30%) u zimskim mjesecima dovodi do isušivanja sluzokože; prevelika vlažnost zraka – povezana sa nedovoljnim ozračenjem – ljeti se smatra neugodnom, sparnom. Donja dopuštena granica vlažnosti zraka je 35%, a gornja a 70%. Optimalna ugodna vlažnost za grijane prostorije leži između 40% i 45%. Prevelika vlažnost zraka pri niskim vanjskim temperaturama, odnosno niskim lokalnim temperaturama površina zidova prostorije, mogu između ostalog dovesti do stvaranja plijesni, a u gorim varijantama i stvaranja kondenzata na površinama zidova. Svima su nam manje više poznate preporučene vrijednosti temperature i i vlažnosti zraka za pojedine vrste prostorija, ali koliko ih se zaista pridržavamo.

 

Temperatura

prostorije

Vlažnost zraka

prostorije

Stambene prostorije, biroiKupatiloHodnici

Školske prostorije

Zatvoreni bazeni

(temperatura vode 2-3°C niža)

19 – 21 °C

21 – 23 °C

14 – 16 °C

19 – 21 °C

28 – 30 °C

40 – 60 %

40 – 80 %

30 – 50 %

45 – 55 %

50 – 60 %

Treba poštovati i sljedeće preporuke za osiguranje “srednjeg komfora”:

 

–          Temperatura zraka u dnevnim prostorijama treba zimi iznositi 21(±1)°C, a uz regulaciju između 20-23°C. U drugim prostorijama – zavisno od namjene – predlažu se niže temperature (npr. spavaća: 15-18°C). Ljeti su ugodne temperature od 20-24°C.

–          Vertikalni pad temperature između glave i gležnja, kako zimi tako i ljeti, ne treba prelaziti 3 °C.

–          Zimi je ugodna relativna vlažnost zraka od 40-45%. Vrijednosti ispod 30% su medicinski nepoželjne.

–          Kretanje zraka na mjestu sjedenja zimi ne treba prelaziti 0,15m/s, a ljeti 0,25 m/s.

Sledi: Kvalitet vazduha u prostorijama

Sejfudin Agić dipl.ing.elektrotehnike, www.ekologija.ba