Odluka da se ostrvo sa tvrđavom Mamula da u zakup strancima na 49 godina, na koji je predviđeno pretvaranje tvrđavskog kompleksa u hotel s pet zvjezdica, naišlo je na žestoke kritike Ekološkog društva Boke Kotorske.

Ekološko društvo Boke Kotorske kritikovalo je da vlasti zbog ugovora o zakupu Mamule, istakavši da time gazi sjećanja na prošlost i raspodaje najvrijedniju imovinu u zemlji. Oni poručuju da Novljani i Bokelji ne bi smjeli mirno da trpe “još jednu podvalu” vlasti.

“Niko od nas u Novome sigurno nije protiv uređenja, unapređenja i valorizacije graditeljskog nasljeđa ovog memorijalnog kompleksa za sjećanje na više od 2.000 zatočenika, patriota iz Drugog svjetskog rata, i nekoliko stotina najuglednijih Bokelja, iz Prvog svjetskog rata”, napominje se u saopštenju.

U saopštenju se navodi da se prilikom susreta sa ministrom Branimirom Gvozdenovićem pokazalo da ni Ministarstvo ni nadležni za planska dokumenta “nisu ni nogom kročili na ostrvo, niti da barataju istinskim podacima o stanju tvrđave, niti da znaju za memorijalne posjete hercegnovske boračke organizacije, da omalovažavaju prirodne vrijednosti ambijenta”. Dodaje se da je Gvozdenović obećao proceduru obavještavanja javnosti i grupe zainteresovanih građana prije potpisivanja Ugovora sa bilo kime.

Iz Ekološkog društva Boke Kotorske ističu da ministar ništa od obećanog nije ispoštovano.

“Sigurno je da će neko inkasirati novac od zakupnine i zaboraviće i na izvođenje građevinskih radova, na zaštitu graditeljskog nasljeđa, a naročito na sjeni logoraša iz dva svjetska rata”, navodi se u saopštenju.

Oni su na susretu sa Gvozdenovićem u maju 2014. podržali ideje za Mamulu za turističku ponudu i koncerte, pozorišne predstave i savremene performanse, ali ne i hotel visoke kategorije i spa centar, luksuznu marinu, heliodrom, bazen i kockarnice. “Nikako ništa od sadržaja što bi vrijeđalo sjećanje na stradale”, ističe se u saopštenju. “I nikako ne za otuđenje objekta od svih nas domaćih”.

U Ekološkom društvu se pitaju da li to znači da ćemo “ubuduće ići na Lušticu, ili možda u London ili Kairo da pitamo za dozvolu da se okupamo na Mamuli ili da posjemo mjesto gdje su čamili naši preci”.

Više u Vijesti online