Odbijanje i sumnjičavost ključne su odlike javne rasprave o crpljenju nafte u hrvatskome dijelu Jadrana, čije je rezultate ovih dana objavilo Ministarstvo gospodarstva. Javna rasprava o crpljenju nafte u Jadranu trajala je od 28. kolovoza do 28. rujna, a zainteresirani su mogli sudjelovati preko internetske stranice Ministarstva gospodarstva.

Ime javne rasprave komplicirano je i teško razumljivo: »Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Odluci o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluci o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu«. Pristiglo je dvadeset mišljenja, od kojih su deset poslale hrvatske i međunarodne ekološke udruge, devet osobnih mišljenja, te jedno koje je potpisalo 586 znanstvenika i pojedinaca iz 16 zemalja svijeta.

Protivljenje crpljenju nafte zajedničko je svim tim mišljenjima, s razlikama koje variraju od isključivoga osobnog odbacivanja vođenog strašću i sentimentom, do racionalne sumnje utemeljene na znanstvenim argumentima. Ministarstvo je na svako mišljenje odgovorilo, s tim da su odgovori u mnogo slučajeva identični, objavljeni u obliku cirkularnog pisma. Cjelokupna javna rasprava obuhvaća oko 190 stranica teksta.

Pozivajući vladu da odustane od toga posla, znanstvenici i pojedinci iz svijeta tvrde kako »naftna i plinska infrastruktura uopće nije kompatibilna s identitetom za koji se Hrvatska borila izgraditi tijekom godina: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti iz cijele Europe i svijeta dolaze za opuštanje i uživanje u njezinim netaknutim ljepotama«. Nadalje, upozoravaju da je »u prirodi industrije nafte i plina da se nastoji širiti«, a »ljudi koji žive uz obalu osuđeni su dobiti vrlo malo u zamjenu za nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje«. »Dovoljno je samo pogledati situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekploatacijom nafte i plina nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta, Manfredonia, Porto Marghera…«. Skupina zabrinutih znanstvenika svoj apel zaključuje tvrdnjom kako je eksploatacija nafte u Jadranu »kratkoročna dobit i dugoročna ludost«.

U odgovoru, Ministarstvo gospodarstva poziva se na – EU. Tvrdeći kako su »fosilna goriva i dalje potreban i bitan izvor energije«, ministarstvo navodi procjene Međunarodne agencije za energetiku i EU, koje »govore da će nafta i plin i u narednim desetljećima ostati ključni energetski izvori. Stoga je sigurnost opskrbe naftom i plinom prepoznata kao jedan od prioriteta europske energetske politike«, kaže Ministarstvo. Udruga za održivi razvoj grada i otoka Hvara »Dignitea« tvrdi kako projekt »treba odbaciti u cijelosti«.

Mediteranski ured zaklade globalne »World wildlife fund« (WWF) sa sjedištem u Zagrebu upozorava kako »predloženi nacrt Odluke o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš nedovoljno detaljno obrađuje tematiku sadržaja strateške procjene«. Naglašavaju kako je nužno procijeniti utjecaj na okoliš svih 29 predviđenih polja za istraživanje, koja pokrivaju cijelo hrvatsko teritorijalno more deset milja od obale. Nije dovoljno, kako je to predviđeno u sadašnjim dokumentima, procjenjivati samo utjecaj svakoga od tih polja pojedinačno. WWF upozorava kako u procjenu utjecaja na okoliš valja uključiti »sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu«, što nije učinjeno. U odgovoru, ministarstvo obećava da će uvažiti obje primjedbe.

Više u Novom listu